Petak , 24 svibnja 2024

Psihoterapeutkinja Mirzeta Alić Jahić pojašnjava: Kada je pravi trenutak dovesti dijete na psihoterapiju?

Cilj svakog psihoterapijskog tretmana jest promjena disfunkcionalnih obrazaca ponašanja te uklanjanje simptoma kako bi se maksimalno unaprijedilo zdravlje. U psihoterapijskom pristupu djetetu treba pokazati razumijevanje za specifičnosti razvojnog stadija u kojem se dijete nalazi, ali i osjetljivost prema porodici i okruženju u kojem djeca žive.

Djeca rijetko samostalno traže psihoterapijski tretman. Najčešće budu dovedena kad neko iz porodice, a ponekad nastavnik ili pedijatar, primijete neku promjenu ili poremećaj. Velik dio djece vjeruje da su odvedena na tretman za kaznu zbog lošeg ponašanja. Upravo zato na početku terapijskog procesa treba pronaći način kako ih motivirati za učestvovanje.

Portal Hanuma.ba razgovarao je sa dječijim i adolescentnim psihoterapeutom, Dr. sc. Mirzetom Alić Jahić.

“Roditeljima je više nego ikada neophodna pomoć u jačanju roditeljskih kompetencija”

Na samom početku razgovora Mirzeta nas je upoznala sa “Psihoterapijom Attachment”, kada je osnovana i sa kojim ciljem.

“Psihoterapija  Attachment je udruženje koje je nastalo kao produkt dugogodišnjeg rada sa djecom, adolescentima i njihovim roditeljima. Roditeljima je više nego ikada neophodna pomoć u jačanju roditeljskih kompetencija koje udruženje pruža kroz savjetodavni i psihoterapijski rad sa roditeljima. S druge strane Psihoterapija attachment je nastala kao odgovor na rezultate istraživanja o problemima mentalnog zdravlja djece i adolescenata na našem području. Rezultati istraživanja ukazuju na to da skoro svako 4 dijete pati i da je pod visokim rizikom za mogući razvoj mentalnih poteškoća.  Cilj attachmenta je pružanje pomoći i podrške djeci kako bi na lakši način, uz support, součavali se sa izazovima odrastanja, te izrasli u mentalno zdrave, samostalne i sretne mlade ličnosti”, ističe naša sagovornica.

“Psihoterapija Attachment” uglavnom ima za cilj savjetovanje roditelja, mladih osoba koje trenutno nailaze na poteškoće u savladavanju emocija, manjak samopouzdanja, motivacije, te psihoterapiju djece i adolescenata.

Kada krenuti na psihoterapiju?

Odluka da krenemo na psihoterapiju je dugotrajna. Porodica i prijatelji primijete da nešto nije uredu, pa čak i kada sami to primijetimo, pokušavamo razne načine samopomoći, ali bezuspješno. Problem je i dalje tu. Nerijetko se i dalje pitamo: “ Je li moj problem toliko veliki da moram krenuti na psihoterapiju”?

Jedna od velikih mitova o psihoterapiji jeste da na terapiju dolaze samo osobe sa ozbiljnim psihičkim problemima.

Na psihoterapiju treba gledati kao na prvi korak zdrave brige o sebi, o svom psihočkom zdravlju.

Na psihoterapiju treba krenuti kada imamo najasan osjećaj da nešto nije uredu, te taj osjećaj ne prolazi, isto kao što treba krenuti kada imamo tešku krizu koja nas noćima drži budnima, kada se osjećamo depresivno, anksiozno, ljutito, kada neprestalno brinemo i očekujemo najgore od situacije, kada imamo česte i nejasne glavobolje, česte probleme u komunikaciji i odnosima sa drugima… psihoterapijsku podršku potražimo kada imamo neke kratkotrajne probleme i želimo da brže isplovimo iz njih.

Koje su koristi psihoterapije?

U nastavku razgovora Mirzeta nam pojašnjava koje su to koristi odlaska na psihoterapiju te ističe da zapravo “kada jednom vidimo, osvijestimo benefit psihoterapije teško da ćemo se moći lako oduprijeti njenom pozitivnom djelovanju.” 

Osim rješavanja nekih problema i poteškoća, uz psihoterapijski proces bolje ćemo se osjećati u svakom pogledu.

“Osnažit ćemo se da bolje razumijemo sebe, svoje unutarnje procese, čime jačamo samopouzdanje, pa samim tim lakše prolazimo i prevazilazimo problemske situacije. Time naučimo voljeti i prihvatiti sebe,  postajemo bolje roditelji, supružnici, prijatelji, radnici…”

Što se tiče individualne psihoterapije, ona se uglavnom odvija  u ugodnom okruženju, te se kroz svaki novi susret stiče dodatna doza povjerenja.

“Klijent vremenom osjeća veliko olakšanje, puno zanimljivih uvida o sebi i drugima, oslobađa se osjećaja krivnje, te postaje otvoren za neke nove emocije.  Briga za mentalno zdravlje je preduvjet za dobro fizičko zdravlje”, govori Mirzeta.

Koje metode psihoterapije klijenti mogu potražiti u Udruženju “Psihoterapija Attachment”?

Mirzeta ističe da se radi se o integrativnoj psihoterapiji za djecu, adolescente i njihove roditelje.

Integrativna psihoterapija i savjetovanje bazirano je na razvojnom pristupu klijentima, te treba naglasiti da se psihoterapija djece i adolescenata uveliko razlikuje od psihoterapije odraslih. Terapijske tehnike modificiraju se prema fazama razvoja djeteta. Dječija integrativna psihoterapija je podržavajući i vrlo fleksibilan psihoterapijski način rada sa djecom i mladima koji se temelji na igri, kreativnim metodama, rad na crtežu, rad sa glinom, pijeskom, motivacionim karticama igranje uloga uz pomoć kojih terapeut kreira sigurno mjesto i topao terapijski odnos koji je osnov za uspjeh psihoterapijskog procesa.

Život prije deset, ili čak trideset godina, promijenio se u svakom smislu, pa tako i u odgojnom, gdje se roditelji susreću sa raznim izazovima prilikom odgoja djece. Mirzeta nam je pojasnila sa čim se najčešće psihoterapeuti susreću u radu sa današnjim generacijama.

“Problemi sa kojima se klijenti javljaju na psihoterapiju zavisi  od uzrasta. Najčešći problem zbog kojih roditelji dolaze sa svojom djecom jesu različiti strahovi, nesanica kod djece, problem sa vršnjacima, agresivno ponašanje, nesigurnost i manjak samopouzdanja, manjak motivacije za učenje, samopovređivanje, psihosomatski problem, problem u razvoju, pitanja identiteta i vlastite budućnosti, poremećaj hranjenja, rizični odnosi i mnoga druga pitanja.”

Šta biste poručili roditeljima, u kojem trenutku je pravo vrijeme da svoje dijete dovedu na psihoterapiju?

“Danas se uglavnom na našem području odlučujemo krenuti na psihoterapiju kada se suočimo sa nekim velikim problemom, krizom, teškom i dugotrajnom tugom, procesom žalovanja, teškom bolesti, depresijom, anksioznošću.

Roditelji djecu dovode na psihoterapiju kada kod njih primijete velike promjene u ponašanju, psihosomatiku, kada posjte sve zdravstvene ustanove, a dijete i dalje ima određene poteškoće.

Često se dešava da dijete ima stomakobolju, čestu glavobolju. Sve pretrage su uredu, a simptomi su i dalje prisutni. Može se raditi o separacijskoj anksioznosti, nekom traumatskom događaju koje je tijelo zapamtilo pa se odražava kroz psihosomatiku. U tim slučajevima psihoterapija je vrlo učinkovita.

Ono što bi trebali znati jeste da je adolescencija  burno razdoblje za mlade ljude i njihove roditelje. Stoga je izuzetno korisno posebno za mlade osobe da imaju sigurno i povjerljivo mjesto u kojem mogu iskreno i otvoreno pričati o svojim brigama i problemima. Imati povjerljivo mjesto izvan porodice u kojem mogu izraziti svoje probleme i identificirati emocije koje su odgovorne za određena ponašanja  može učinkovito pospješiti razvoj ličnosti mladih ljudi, naučiti ih razumijevanju vlastitih odabira I bolje ih pripremiti za budućnost”, govori nam Mirzeta.

Na kraju razgovora, a svjesni činjenice, da je psihoterapija na našem podneblju još uvijek, na neki način “tabu tema”, Mirzetu smo zamolili da nam približi zbog čega to zapravo ne bi trebala biti.

“Da, u našem društvu još uvijek je jednim dijelom riječ o tabuu, sramoti, bespotrebnosti. Još uvijek se u praksi susrećem sa adolescentima koji dolaze samo sa jednim roditeljem, a drugi roditelj se ne slaže sa činjenicom da njeno/njegovo dijete/adolescent treba pomoć stručnjaka.

Ljudi ponekad osjećaju sram i nelagodu da nekome pričaju o svojim ličnim strahovima ili problemima. Ja razumijem taj strah i neodlučnost, jer donijeti odluku da radimo na unutarnjim procesima je vrlo hrabro. Međutim,  djeca, adolescent i odrasli (sve populacije) nakon samo nekoliko susreta sa psihoterapeutom, savjetnikom kažu da se osjećaju vrlo ugodno, da im je žao što nisu ranije počele dolaziti, da je svaki susret vrijedilo izdvojiti vrijeme.

Najkraći savjet jeste kad god primijetite da kvaliteta života vas ili vašeg djeteta nije onakva kakvu biste željeli – psihoterapija moće pomoći”, zaključuje Mirzeta na kraju razgovora za portal Hanuma.ba.

Informacije o svemu onome što vas interesuje, kao i dogovoru za termin potražite na Facebook stranici Psihoterapija attachment ili na broj telefona 061/289-130.

O hanumabaadmin

Provjeri također

Fotografija maturanata iz Bugojna širi se društvenim mrežama: “Počinjem da vjerujem da još ima odgojenih ljudi” (FOTO)

Neki trenuci zasjene druge, uljepšaju dan i poprave, ponekad surovu svakodnevnicu. Jedan takav momenat dolazi …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.